Input:

Pragovi koji određuju primjenu zakona

13.2.2020, , Izvor: Verlag Dashöfer

3.1 Pragovi koji određuju primjenu zakona

Marijana Šperanda, dipl.oec.

Sudionici javne nabave u Republici Hrvatskoj s 1. siječnja 2017. godine počinju primjenjivati novi Zakon o javnoj nabavi kojim su se europske direktive u javnoj nabavi, usvojene u veljači 2014. godine, prenijele u hrvatsko zakonodavstvo. Očekivani ciljevi direktiva, a time i novog zakonskog okvira, u prvom redu se ogledaju u pojednostavljivanju pravila, povećanju transparentnosti, fleksibilnosti i pravne sigurnosti, smanjenjem administrativnog opterećenja kao i poboljšanoj komunikaciji između naručitelja i gospodarskih subjekata u postupcima javne nabave.

Novi Zakon o javnoj nabavi uključuje odredbe iz obje direktive: Direktiva 2014/24/EU (za javne naručitelje – klasična direktiva) i Direktiva 2004/25/EU (za sektorske naručitelje), uz usklađenost i s ostalim aktima EU, kao i sa sudskom praksom Suda EU, koji uređuju područja iz javne nabave.

Usporedbe radi, prijašnji Zakon o javnoj nabavi imao je 188 članaka sa 7 dodataka i 8 podzakonskih propisa. Novi Zakon sastoji se od 452 članka s 12 dodataka (priloga) te još očekujemo i podzakonske propise koji bi se do 1. srpnja 2017. godine trebali donijeti temeljem novog Zakona.

Što se tiče podzakonskih propisa, najavljeno je da će se izraditi jedna uredba kojom bi se uredila javna nabava za potrebe obrane i sigurnosti, a ostale odredbe, sukladno završnim odredbama, imaju se urediti pravilnicima. Tako će se donijeti pravilnici koji bi trebali propisati način izrade dokumentacije o nabavi i ponuda, odredbe o planu nabave i registru ugovora, način prethodnog savjetovanja u sklopu istraživanja tržišta, postupanje u slučaju nedostupnosti Elektroničkog oglasnika javne nabave, postupanje s elektroničkom žalbom, nadzor nad provedbom zakona, kao i izobrazba u području javne nabave.

Zakonom o javnom nabavi uređuju se opća pravila u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj, odnosno način nabave i dodjele ugovora ili okvirnih sporazuma koje provode javni i sektorski naručitelji, te se njime propisuju i pravna zaštita u određenim slučajevima kao i nadležnost središnjeg tijela državne uprave za politiku javne nabave. U smislu zakona o javnoj nabavi javni naručitelji su državna tijela, županije, gradovi, općine, pravne osobe osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba od općeg interesa a koje nemaju trgovački značaj. Sektorski naručitelji provode postupke nabave za potrebe obavljanja svojih djelatnosti, i to u području plina i toplinske energije, električne energije, vodnog gospodarstva, prijevoznih usluga (zračnih, morskih, riječnih) te poštanskih usluga. Pravila javne nabave za sektorske naručitelje su ponešto fleksibilnija nego za


 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: